Komparativna analiza centralnih toplinskih sustava u Hrvatskoj i Danskoj

Čulig-Tokić, Dario (2013) Komparativna analiza centralnih toplinskih sustava u Hrvatskoj i Danskoj. = Comparative analysis of the district heating systems in Croatia and Denmark. Master's thesis (Bologna) , Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, UNSPECIFIED. Mentor: Duić, Neven and Vad Mathiesen, Brian.

[img]
Preview
Text
21_11_2013_COMPARATIVE_ANALYSIS_OF_THE_DISTRICT_HEATING_SYSTEMS_IN_CROATIA_AND_DENMARK.pdf Jezik dokumenta:English

Download (3MB) | Preview

Abstract (Croatian)

Centralni toplinski sustavi (CTS) jedan su od elemenata kojima bi se mogli postići ciljevi postavljeni u EU Direktivama, o smanjenju potrošnje primarne energije. Samim time, oni su od iznimnog interesa i za Hrvatsku i Dansku. CTS-i izuzetno su bitni radi mogućnosti proizvodnje topline sa širokim dijapazonom izvora energije, s visokom razinom efikasnosti. Toplina za CTS može se proizvesti kogeneracijom ili obnovljivim izvorima energije poput geotermalne energije i toplinskih pumpi. Prednosti CTS-a znatne su, a uključuju sigurnu opskrbu energijom, štednju primarne energije te su tu također mogućnosti reguliranja potrošnje energije. činjenice poput te da je 63% danskih kućanstva grijano CTS-om, kao i 11% hrvatskih kućanstva, govori o važnosti ovih sistema. U ovom diplomskom radu uspoređuju se CTS-i u Zagrebu i Aalborgu, kako bi se pokazale njihove sličnosti i razlike, iz kojih se mogu izvući zaključci kako poboljšati spomenute sustave. Metoda izabrana za razradu rada je komparativna analiza. Pojedini dijelovi centralnih toplinskih sustava analiziraju se dio po dio. \Na ovaj način podatci se organiziraju i strukturiraju kako bi se ostvarila jasna i koncizna usporedba. Rezultati komparativne analize pokazuju da je CTS u Aalborgu znatno napredniji od sustava u Zagrebu. Prednost je znatna u području opskrbe, potražnje, distribucije i na ekonomskom polju. Kao rezultat te činjenice više poboljšanja moglo se predložiti za sustav u Zagrebu nego za sustav u Aalborgu. \Neka od mogućih poboljšanja uključuju snižavanje specifičnih toplinskih gubitaka i gubitka vode, koji su 68% i 36 puta niži u Aalborgu. Za to su ključne sistemske zamijene i poboljšanja stare mreže cijevi. Temperatura polaza, koja je u korelaciji s gubitcima topline, mogla bi biti niža u oba analizirana sustava. Daljnja poboljšanja u dobavi topline nužna su u oba sustava. U Zagrebu bi se mogla izgraditi nova kogeneracijska jedinica, dok bi se u Aalborgu trebao više koristiti višak topline iz industrije te bi se također trebalo integrirati više obnovljivih izvora energije. \Napredak u tehnologiji i „sile tržišta“ trebale bi donijeti nove tehnologije u proizvodnju topline u CTS-ima, poput modernih spalionica otpada, geotermalnih postrojenja, kogeneracija na biomasu, solarnih toplinskih kolektora te dizalice topline pogonjene električnom energijom iz vjetroelektrana, hidroelektrana i fotonaponskih elektrana.

Abstract

District heating systems are one of the elements that can help meet the goals set by the EU Directives for the reduction of primary energy consumption. Therefore, they are of high interest to both Croatia and Denmark. DH systems are essential for their heat production that can be produced with a wide variety of energy sources with high efficiency. Heat energy for DH can be produced by high-efficiency cogeneration or the use of renewable energy sources like geothermal heat and heat pumps. The advantage of DH systems are substantial and include secure heat energy supply, primary energy savings, and they also have greater means of regulating energy consumption. Numbers like 63% of all Danish dwellings, and 11% of households in Croatia that are heated by district heating systems, show the relevance of these systems. This thesis compares DH systems in Zagreb and Aalborg in order to see their similarities and differences from which conclusions are drawn on how to improve the systems. The method chosen for this thesis is the comparative analysis. Different parts of district heating system are analyzed point by point. In this way, the data is organized and structured so to allow clear and concise comparison. The results of the comparative analysis show that Aalborg DH system is more advanced than Zagreb DH system. This advantage is prominent in aspects of supply, demand, distribution and economic spheres. As a result of this difference, more improvement could be stated for Zagreb DH than Aalborg DH. Some of the possible improvements include lowering specific heat and water losses, which are 68%, and 36 times lower in Aalborg DH. Systematic replacements and refurbishments of the old network pipes are key to this. Supply temperature, which is correlated with heat losses, could be lower in both DH systems. Further advances in both systems must be made in heat supply. In Zagreb new CHP unit could be built and in Aalborg more excess heat from the industry should be use. Further integration of the renewable energy sources should be achieved in both systems. Technological advancements and market forces are expected to bring new technologies in heat generation in DH systems such as waste to energy plants, geothermal plants, biomass CHP, solar thermal, and heat pumps run by the electricity from wind turbines, hydroelectricity plants and photovoltaic systems.

Item Type: Thesis (Master's thesis (Bologna))
Uncontrolled Keywords: centralni toplinski sustavi; Zagreb; Aalborg; opskrba i potražnja toplinske energije; obnovljivi izvori energije
Keywords (Croatian): district heating; Zagreb; Aalborg; supply; demand; renewable energy sources
Date Deposited: 22 Sep 2014 18:00
Last Modified: 16 Oct 2015 12:55
URI: http://repozitorij.fsb.hr/id/eprint/2552

Actions (login required)

View Item View Item

Downloads

Downloads per month over past year

Nema podataka za dohvacanje citata