Utjecaj grijanja na sklonost austenitnog čelika jamičastoj koroziji

Šarić, Đuro (1998) Utjecaj grijanja na sklonost austenitnog čelika jamičastoj koroziji. = Scientific master's thesis , Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, UNSPECIFIED. Mentor: Esih, Ivan.

Full text not available from this repository.

Abstract (Croatian)

Značajka je čelika visokolegiranih kromom, koji često sadrže i druge legirne elemente (nikal, molibden, mangan itd.) pasivnost površine, tj. otpornost prema mnogim korozivnim fluidima, pa se oni obično nazivaju nerđajućim čelicima. Ti su čelici, ipak, u stanovitim okolnostima skloni lokalnoj depasivizaciji i različitim oblicima mjestimične korozije, prije svega jamičastoj (rupičastoj, točkastoj) koroziji (engl. pitting) te koroziji u procijepima (rasporima, "fugama"). Ova se sklonost poglavito očituje u kloridnim elektrolitima, i to osobito uz veće koncentracije Cl-, vise temperature, ni2e pH-vrijednosti, plemenitije redoks potencijale i manje brzine gibanja otopine. Svakodnevna proizvodna praksa pokazala je da se sklonost nekim vidovima korozije bitno povećava zagrijavanjem materijala. Stoga se eksperimentalnim radom željelo utvrditi koliki je stvarni utjecaj unesene topline na pojavu jamičaste korozije. Pokušalo se odrediti koja je temperatura zagrijavanja kritična u smislu inicijacije korozijskih jamica, kako bi se naknadno mogla površina materijala racionalno obraditi u cilju smanjenja sklonosti korodiranju. Temeljem podataka dostupnih u literaturi, te na osnovi preliminarnih pokusa, eksperimentalnim dijelom obuhvaćeno je temperaturno područje od sobne temperature do 800 °C . Tumačenjem rezultata ispitivanja došlo se do zaključka da postoji kritična temperatura (u konkretnom slučaju 600 °C) koja osnovni materijal posebno sklonim jamičastoj koroziji. Svakako, kritična temperatura ovisi o snazi toplinskog unosa i njegovu trajanju te i nekim drugim činiteljima. Poređenjem podataka o broju i dubini korozijskih jamica uočava se da ne postoji ovisnost broja i dubine jamice i to tako da jamice neće biti najdublje tamo gdje ih je najviše. Nadalje, ispitivanjem naknadno obrađivanih uzoraka zaključuje se da gotovo svaka obrada čišćenjem površine bitno smanjuje kasnija korozijska oštećenja. Uočeno je da relativno jeftine obrade (kiselinsko čišćenje) daju podjednake rezultate kao i one skuplje (poliranje), ali se poboljšanje odnosi samo na smanjenje broja jamica, dok dubina prodiranja i dalje ostaje jednako velika.

Abstract

Surface passivity i.e. resistance to corrosive fluids is one of characteristics of high alloy steels with chromium which include some other elements (nickel, molybdenum, manganese), and they are usually called stainless steels. Anyway, these steels in some circumstances incline to local depassivation and to various forms of local corrosion, mostly pitting and crevice corrosion. These tendencies are manifested in chloride electrolytes, with higher concentrations of Cl-, higher temperatures, lower pH values, more noble redox potentials and lower velocity of solution motion. Everyday practice shows that inclination to some kinds of corrosion is increased when heating is involved. Experiment will determine the real influence of heat input on pitting corrosion. The goal is to determine which heating temperature is critical for initition of corrosion pits so that, subsequently, material surface could be treated to decrease inclination to corrosion. According to data from literature and from preliminary experiments, testing has been performed in temperature range from room temperature to 800 °C. From the analysis of testing results we can conclude that there is a critical temperature (in this case 600 °C) which makes base material subject to pitting. Certainly, critical temperature depends of heat input power, duration of heat input and some other factors. It is noticed, by comparing data of number and depth of corrosion pits, that there is no correlation of these magnitudes so pits will not be the deepest where they are the most frequent. Further more, investigation of other specimens leads to conclusion that every treatment reduces corrosion damages. Relatively cheap treatments (acid cleaning) gives almost the same results as expensive ones (polishing) but improvements is related to number of pits only, and depth of penetration is approximately the same.

Item Type: Thesis (Scientific master's thesis)
Uncontrolled Keywords: jamičasta korozija; visokolegirani čelici
Divisions: 1100 Department of Welded Structures
Date Deposited: 22 Sep 2014 18:00
Last Modified: 16 Oct 2015 13:20
URI: http://repozitorij.fsb.hr/id/eprint/71

Actions (login required)

View Item View Item

Nema podataka za dohvacanje citata